Durmitor Blog

Volonteri svih zemalja ujedinite se

Sinisa Stevovic — Fri, 05 Dec 2008 13:34:17 +0000

05.12. je dan volontera

Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”” svim volonterima čestita Međunarodni dan volonterizma koji se u svijetu obilježava 05. decembra.

Djelujući širom Crne Gore shvatili smo da postoji mnogo problema koji se mogu riještiti samo ako se angažuje i animira šira zajednica i to na volonterskoj osnovi. Jedan od najvećih problema koji se osjeća je “neanimiranost, neuključenost”, pasivnost, nezainteresiranost, apatija…Bez vjere da se loša stvarnost može mijenjati na bolje, nema ni promjena…

Razvoj aktivizma i volonterizma naročito kod mladih je ulaganje u razvoj i budućnost ovog društva. To nije samo priča o aktivizmu i volonterizmu, već priča o patriotizmu, uspješnim privrednicima, političarima, diplomatama…
Danas je dosta ispretumbanog, patriotizam je često poltronizam ili ekonomska kategorija…

Razvojno kulturno informacioni centar „MOST” , od osnivanja, funkcioniše suštinski kao volonterska organizacija.Volonteri vode organizaciju, volonteri su članovi, experti, svi naši projekti uključuju volontere, i oslanjaju na njihov doprinos… Ne radi se više o broju volonterskih časova, već godina…

Zato koristim priliku da se upravo na ovaj dan podsjetim svih učesnika u velikim ekološkim kampanjama u Crnoj Gori, volontera iz procesa izrade Nacionalne strategije održivog razvoja, učesnika ekoloških akcija , razvojnih projekata, programa obuke, promotera turističke provrede, filantropa, experata, ekologa, prevodilaca, kreativaca, gradjana, svih ujedinjenih u uvjerenju da naša zemlja može postati bolje mjesto za život…

Snaga volonterizma je velika, ta snaga je u stanju da promijeni na bolje cjelokupno društvo…. Upravo zbog te snage, mnoge od ovih aktivnosti su često sputavane, umjesto podržavane, postoje krugovi koji nas toliko žele prikazati u drugačijem svijetlu da se stalno moralo raditi mnogo više da bi uopšte opstalo… Mnoge lekcije su naučene za budućnost jer je očigledno da nemaju svi jednake namjere… .

Zbog toga kada ovo pišem osjećam poseban ponos na volontere, na njihov rad, na ono što se postiglo.Da su postojali idealni uslovi, ili da uopšte

nijesmo bili volonteri već jedino puki profesionalci osjećaj ne bi bio ovako dobar kao danas, a i ne bi se baš imalo puno toga pričati svojim unucima…

HVALA!

I ime Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”

Siniša Stevović

Šta je volonterizam ili volontiranje?

Volontiranje u najširem smislu se definiše kao neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Ova aktivnost se javlja u raznim oblicima, od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organizovanog djelovanja zajednice u kriznim periodima, kao i do pokušaja pomoći u spriječavanju i zaustavljanju sukoba i suzbijanja siromaštva.

Volontiranje je dio istorije gotovo svake civilizacije. I kako počiva na ideji da globalno ne završava nego tek počinje sa lokalnim, zavrijeđuje posebnu pažnju. Pažnju koja pravilno usmjerena, može dovesti do širenja pozitivnih ideja i akcija sa lokalnog na istorijski, da ne kažemo civilizacijski novi.

Volonteri i volonterke danas igraju važnu ulogu u dobrobiti i napretku u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i unutar nacionalnih ili drugih programa za humanitarnu pomoć, tehničku saradnju i promociju ljudskih prava, ekologije, održivog razvoja, mira i demokratije. Ponos i osnova mnogih nevladinih organizacija , profesionalnih udruženja itd., predstavljaju upravo ljudi koji svoj rad dobrovoljno poklanjaju blagostanju zajednice i društva u kojem egzistiraju.

Volonterizam (ili dobrovoljni rad) je jedan od kamena temeljaca civilnoga društva, jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva, zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravednost za sve ljude.

U vremenu globalizacije i stalnih promjena, svijet postaje sve manji i složeniji, a događaji u njemu u sve su većoj međuzavisnosti. Volonterizam bilo da je riječ o djelovanju pojedinaca ili grupe daje:

Mogućnost podrške i ostvarivanja ljudskih vrijednosti, zajedništva, brige i pomoći;
Pojedincu kao članu zajednice koji čitavog života uči i razvija se, mogućnost za ostvarivanje prava i odgovornosti, te realizaciju svih ljudskih potencijala;
Mogućnost premošćivanja razlika koje nas dijele, kako zajedno živjeti u zdravim i zadovoljavajućim zajednicama, kako bismo oblikovali svoju zajedničku sudbinu.

Na početku novog milenijuma, volonterizam je bitan element svakog društva. Deklaraciju Ujedinjenih nacija, koja kaže da «Mi, Narodi imamo snagu promijeniti svijet….”, ono pretvara u praktično i veoma značajno.

Tel/fax: (+382) 89 360 010, (+382) 67 227 228,
E mail: nvomost@gmail.com ;
web: www.ngo-most.org
www.odjek.com
www.durmitor.com
www.youtube.com/durmitara

–
Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi

Ulica kao nijedna druga

Sinisa Stevovic — Mon, 24 Nov 2008 00:55:53 +0000

Ulica, kao i mnoge druge, sa malenom raskrsnicom i svojim stanovnicima imala je svoju životnu svakodnevicu sve do početka 90-tih.
Od improvizovanog koša, tamo negdje na ćosku, javlja se ideja da se napravi nešto smislenije, i makar malo premosti sivilo užasnih ratnih godina.
Sve naše razlike ovdje su nestale:neko je radio, neko finansirao, neko planove kovao, neko bodrio, poneko se čudio, smješio, i na kraju ipak entuzijazam pobijedio.
Odmah po završetku prvog terena kreće igra i prvi turniri.

Svi se “dobrovoljno” navikavaju na višak buke i veću frekfentnost kroz ulicu ☺
Kroz igru je prošlo je mnogo lica , zaljubljenika u basket, profesionalnih igraca, dama i naravno nebrojeno djece.Neke su se navike zadržale i danas…

Bilo je mnogo znoja, svih vrsta raspoloženja, poznanstava, svadja(nikada preko granice), druženja, poljubaca na noćnom basketu… Danas se na pominjanje VUČEDOLSKE i ULIČNOG BASKETA kod svih njenih savremenika javlja nostalgija, pravi znak da se radilo o nečem jedinstvenom i korisnom za odrastanje…☺

Postojali su bolji tereni sa svim mogućim uslovima, ali ljepši nijesu. Ništa nije ni blizu onome što se osjeća na samoj ulici i izmedju kuća - stvarni STREET BASKET kako mu u imenu stoji.
Dok je trajalo niko nije ni slutio da se scenario pisao sam od sebe, drugačije i mnogo prije „nebeske udice”….Tako je i nastala urbana legenda koja kaže da se i danas iako nema obruča u vučedolskoj čuje kako tapka lopta…

Posvećeno svima koji su prošli zajedno sa nama kroz ove godine, klincima, komšijama koji su razumjeli potrebu da ovako nesto postoji i da izdržavaju žagor, vjernim navijačima: Milji, Peru, Milošu, Miloradu, Trifunu, Stipu , pokojnoj $umi, pokojnom Krivom koji je od prvog dana bio sa nama i nesebicno nas pomagao, kao i svima onima koji su makar samo jednom prošli kroz ulicu Vučedolsku.

P.S.

Da bi postali šampioni, prvo treba podržati male šampione…
Mnogo djece u Crnoj Gori nema uslova da izgradjuje sportski duh, mnogo je bliže porocima i pogrešnim uzorima…
Vučedolska je nastala jer se tada nigdje na Žabljaku nije mogao slobodno igrati basket. Danas na 50 metara od škole su kockarnice i sportske kladionice…
Širom Crne Gore grade se zgrade koje budućim stanarima nude pogled u komšijski prozor i samo „jedan” izlaz na ulicu…
Prostor je opterećen betonom, mozak profitom.Potrebno je graditi sportske terene, svaka stambena zgrada mora imati park, igralište, osmislene urbane sadržaje…

Zeleno je in

Sinisa Stevovic — Sun, 16 Nov 2008 16:19:37 +0000

Globalno zagrijavanje i svjetska ekonomska kriza ozbiljni su problemi koji zahtijevaju reakciju bez odugovlačenja. Dok čekamo da se vlade odluče da probleme suštinski rješavaju: svako od nas može znatno doprinijeti poboljšanju stanja odgovornim načinom života, počevši s promjenom jednostavnih, svakodnevnih navika. To je jedan od najefikasnijih načina spašavanja planete…

Ovdje je popis samo nekih stvari koje možete učiniti u borbi protiv ekonomske krize i globalnog zagrijavanja: nešto što će vam omogućiti dugoročnu i znatnu uštedu posle malih ulaganja…Nešto što će vam pomoći da razmišljate pozitivnije, da se osjećate bolje, zdravije, bogatije, korisnije….Mjere koje aktivno doprinose kroz cijeli život…

Zamijenite obične sijalice štedljivima (CLF)
Kompaktno fluorescentno svjetlo (CFL) koristi 60 posto manje energije od običnih sijalica. Ovom jednostavnom promjenom smanjićete emisiju ugljen dioksida za 140 kg godišnje.

Postavite programirane termostate
Automatski će smanjiti grijanje ili hlađenje noću i ponovno ga pojačati ujutro. Mogu vam omogućiti znatno smanjenje iznosa računa za potrošnju električne energije.

Održavajte dva stepena nižu temperaturu zimi, a klima-uređajima hladite prostorije za dva stepena više
Gotovo polovina energije koju koristimo u domaćinstvu troši se na grijanje i hlađenje. Ovom jednostavnom promjenom možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za 900 kg godišnje.

Čistite ili redovno zamjenjujte filtere u klimama- i drugim uređajima
Čišćenjem prljavog filtera možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za 150 kg godišnje.

Kad nabavljate nove aparate za domaćinstvo, izaberite one koji štede energiju
Potražite etiketu Energy Star na novim aparatima i odaberite najefiksnije modele.

Ne ostavljajte uređaje na poziciji ’standby’
Koristite dugme za uključivanje ili isključivanje na samom aparatu. Televizor koji je uključen tri sata na dan, koliko u prosjeku Evropljani dnevno gledaju televizijski program, a preostalo vrijeme nalazi se u poziciji ’standby’, potroši 40 posto energije u toj poziciji.

Obložite bojlere toplotnom izolacijom
Ovom jednostavnom radnjom smanjićete emisiju ugljen dioksida za 450 kg godišnje. Ako postavite regulator toplote na najviše 50°C, možete je smanjiti za dodatnih 240 kg godišnje.Osjetićete razliku na računu za struju….

Odmaknite frižider i šperet
Ćesto su frižideri postavljeni tik uz šporet ili bojler i zato troše više energije. Naprimjer, ako se nalaze u podrumskoj prostoriji čija je temperatura 30-35ºC, trošiće gotovo dvostruku količinu energije i prouzrokovati emisiju dodatnih 160 kg ugljen dioksida godišnje za frižider, odnosno 320 kg za zamrzivač.

Redovno odleđujte stare frižidere i zamrzivače
Još ih je bolje zamijeniti novijim modelima, koji imaju ugrađeno automatsko odmrzavanje i uopšte troše do dvostruko manje energije od svojih prethodnika.

Ne dozolite da vam toplota nepotrebno izlazi iz doma
Kad provjetravate svoje stambene prostorije, otvorite prozore samo na nekoliko minuta. Ostavite li otvoren samo jedan mali prozor čitavog dana, energija potrebna da nadoknadi gubitak toplote tokom šest hladnih mjeseci (kad je spoljna temperatura 10ºC ili manja) rezultiraće emisijom od gotovo jedne tone ugljen dioksida.

Zamijenite stara jednostruka stakla na prozorima dvostrukim
Za to će ipak biti potrebno određeno ulaganje, ali će to prepoloviti energiju koja se gubi kroz prozore i dugoročno će se isplatiti.Ako kupite najbolji proizvod koji se nudi na tržištu (prozori s drvenim okvirom i dvostrukim ‘low-e’ staklom koje čuva toplotu, punjenim argonom), uštedjećete više od 70 posto energije koja se trenutno nepotrebno gubi.

Uvijek poklopite lonce dok kuvate
Na taj način štedite puno energije potrebne da bi se skuvalo jelo. Još je bolje kuvati u posudama pod pritiskom ili na paru - takvo posuđe može uštedjeti oko 70 posto energije!

Koristite mašinu za pranje veša ili posuđa samo kad je puna
Ako je baš morate upotrijebiti dok je još poluprazna, tada namjestite program za pranje poluprazne mašine ili štedljivi program. Današnja sredstva za pranje su tako efikasna da se veš i sudje može oprati i na niskim temperaturama.

Tuširajte se umjesto da se kupate
Tuširanjem se troši četiri puta manje energije nego kupanjem. Da biste uštedjeli još više energije, izbjegavajte tuširanje jakim mlazom i koristite tuš sa manjim protokom vode.

Trudite se koristiti što manje vruće vode
Zagrijavanje vode troši puno energije. Možete uštedjeti vruću vodu koristeći tuš s manjim protokom vode (smanjenje emisije ugljen dioksida za 160 kg godišnje) i pranjem odjeće u hladnoj ili toploj vodi (smanjenje emisije ugljen dioksida za 230 kg godišnje) umjesto u vrućoj.

Koristite konopac za kačenje veša umjesto mašine za sušenje kad god je to moguće
Možete smanjiti emisiju uglljen dioksida za 320 kg godišnje ako sušite svoj veš na vazduhu makar šest mjeseci svake godine.

Izolujte zidove i podove u kući
Ako na odgovarajući način izolujete svoje zidove i podove, vaš račun za grijanje može biti 25 posto niži, a možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za 910 kg godišnje. Zatvaranjem pukotina i stavljanjem traka za toplotnu izolaciju možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za još 770 kg godišnje.

Reciklirajte otpad u kući
Možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za 1100 kg godišnje recikliranjem polovine otpada koje vaše domaćinstvo proizvede.

Reciklirajte organski otpad
Oko tri posto emisije stakleničkih plinova otpušta se usled raspadanja biorazgradivog otpada. Recikliranjem organskog otpada, ili njegovim kompostiranjem ako imate vrt, možete pomoći u uklanjanju ovog problema! Samo se pobrinite da ga pravilno kompostirate da bi se raspao s dovoljno kiseonika, jer će inače vaše kompostiranje može prouzrokvati emisiju metana i neugodan miris.

Kupujte inteligentno
Jedna boca od 1,5 l zahtijeva manje energije i proizvodi manje otpada nego tri boce od 0,5 l. Kupujte reciklirane papirnate proizvode: za proizvodnju recikliranog papira potrebno je 70 do 90 posto manje energije, a na taj se način sprečava i uništenje šuma širom svijeta.

Odaberite proizvode sa malo ambalaže i iznova punite postojeću ambalažu kad god je to moguće
Tako ćete smanjiti proizvodnju otpada i upotrebu energije!

Koristite istu kesu za kupovinu više puta
Pri kupovini će te uštedjeti energiju i smanjiti proizvodnju otpada koristeći kesu za višekratnu upotrebu umjesto da u svakoj prodavnici uzmete jednokratnu kesu. Otpad ne samo što otpušta ugljen dioksid i metan u atmosferu već zagađuje vazduh, vodu i zemlju.

Smanjite proizvodnju otpada
Većina proizvoda koje kupujemo na ovaj ili onaj način uzrokuje emisiju stakleničkih plinova, npr. tokom proizvodnje ili distribucije.

Posadite drvo
Samo jedno drvce apsorbovaće tonu ugljen dioksida tokom svoga životnog vijeka. hlad koju baca na kuću može umanjiti vaš račun za rashlađivanje od 10 do 15 posto.

Odaberite ekološke izvore energije
U mnogim područjima možete se prebaciti na energiju koju proizvode čisti, obnovljivi izvori, kao što su vjetar i sunce.

Kupujte voće i povrće od lokalnih proizvođača
Za preevoz hrane od proizvođača do vaših tanjira troše se velike količine goriva. Kupujući u komšiluku uštedjećete gorivo i podržati razvoj i podići standard lokalne zajednice.

Budite aktivni u svom malom vrtu – zdravo je i korisno

Pretvorite svoj balkon u voluminozni povrtnjak. U većim gradovima, nekima je balkon jedina veza sa prirodom, pa će uživati u plodovima koje su sami na njemu uspjeli proizvesti, daleko od polja. Pored dekorativnog cvijeća u keramičkim posudama možete zasaditi paradajz ili papriku, salatu, krastavac ili pasulj. Za tako proizvedeno povrće moći ćete biti sigurni da nije tretirano štetnim herbicidima ili pesticidima, uživaćete gledajući ga kako raste, a zatim sa ponosom i dvostruko uživati u plodovima lične proizvodnje. Neke od povrtnica i začinskih biljki pomoći će vam čak i da se riješite dosadnih komaraca, muva i drugih insekata.

Na napuštenim vikend imanjima može se i mnogo više…

Zamrznute namirnice zamijenite svježima
Za proizvodnju zamrznutih proizvoda potrebno je deset puta više energije.

Kupujte organsku hranu kad god je moguće
Organsko tlo zadržava smanjuje ugljen dioksid u puno većoj mjeri nego tlo na klasičnim farmama. Da sav svoj kukuruz i soju proizvodimo organski, iz atmosfere bismo uklonili 250 milijardi tona ugljen dioksida!

Jedite manje mesa
Metan je drugi po važnosti staklenički plin, a krave su jedan od najvećih proizvođača metana. Zbog svoje prehrane travama i više želudaca one proizvode metan i ispuštaju ga svaki put kad izdahnu.

Smanjite broj prevezenih kilometara hodanjem, vožnjom bicikla, vožnjom automobilima na smjenu ili korištenjem sredstava javnog prevoza kad god je to moguće
Ako izbjegnete samo 26 km vožnje automobilom svake nedjelje, smanjićete emisiju ugljen dioksida za 230 kg godišnje!

Dogovorite sa svojim kolegama i prijateljima vožnju automobila na smjenu
Ako se samo dva dana u nedjelji povezete s nekim ili se neko poveze sa vama, smanjićete emisiju ugljen dioksida za 730 kg godišnje.

Ne ostavljajte na svom automobilu prazne krovne nosače
Ako ne uklonite prazne krovne nosače, zbog otpora vazduha i dodatne težine povećaćete potrošnju goriva i emisiju ugljen dioksida do 10 posto.

Održavajte svoje vozilo u ispravnom stanju
Redovno održavanje omogućuje efikasnu potrošnju goriva i smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Ako samo jedan posto vlasnika automobila na odgovarajući način održava svoja vozila, u atmosferu se ispušta gotovo 450 miliona tona ugljen dioksida manje.

Vozite pažljivo i ne trošite nepotrebno gorivo
Prilagođavanjem svog stila vožnje možete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Vozite odgovarajućom brzinom, ne pritiskajte pretjerano gas, kočite motorom umjesto kočnicama kad god je to moguće i isključite motor ako vozilo stoji na mjestu više od jednog minuta. Prilagođavanjem svog stila vožnje možete uštedjeti i na gorivu i na održavanju automobila.

Jednom nedjeljno provjerite pritisak u gumama svog vozila
Odgovarajući pritisak u gumama može vam omogućiti da se s istom količinom goriva vozite više od tri posto duže. Budući da svake četiri ušteđena litra benzina smanjuju emisiju ugljen dioksida za devet kilograma, svako povećanje efikasnsti potrošnje goriva značajno je!

Kad dođe vrijeme za novi automobil, odaberite onaj s manjom potrošnjom goriva
Svake godine možete smanjiti emisiju ugljen dioksida za 1360 kg ako vaš nvi automobil može preći samo pet kilometara više sa četiri litra benzina nego onaj koji trenutno vozite. Hibridnim automobilom možete preći i do 97 km sa četiri litra!

Pokušajte raditi od kuće
Rad od kuće može vam pomoći da drastično smanjite broj kilometara koji svake nedjelje preeđete automobilom.

Letite manje
Putovanje avionom proizvodi velike količine ugljen dioksida, zato redukujte broj letova koliko god je moguće.

Podstaknite svoju školu ili preduzeće na smanjenje emisija stakleničkih plinova
Svoj pozitivni uticaj na globalno zagrijavanje možete proširiti daleko od svoje kuće tako da aktivno podstičete druge na preduzimanje sličnih radnji.

Podstaknite prelazak na obnovljivu energiju
Uspješna borba protiv globalnog zagrijavanja zahtijeva prelazak na obnovljive izvore energije kao što su sunce, vjetar i biomasa, na nacionalnom nivou. Te su tehnologije spremne za širu primjenu, ali postoje zakonske prepreke koje to onemogućuju.

Štitite i čuvajte šume širom svijeta
Šume igraju ključnu ulogu u globalnom zagrijavanju: one apsorbuju ugljen dioksid iz vazduha.

Razmislite o učinku svojih ulaganja
Ako u nešto ulažete novac, trebate razmisliti o učinku koji će vaša ulaganja i vaša štednja imati na vaše okruženje, globalno zagrijavanje…

Pošaljite ovaj popis dalje!

S obzirom na sve veće iskorištavanje prirodnih resursa, krize, zagađenje prirode i klimatske promjene, ekonomsku i političku nejednakost u svijetu, širenje gladi i bolesti, druge globalne i lokalne probleme, znanja i vještine kako živjeti održivo postaće presudni u 21. vijeku.
Pošaljite ovaj popis e-mailom svojim prijateljima, a ako ste bloger, stavite ga na svoj blog: što više ljudi promijeni svoje ponašanje, to će veća biti VAŠA pomoć u spašavanju planete!

17 godina ekološke države

Sinisa Stevovic — Fri, 26 Sep 2008 01:39:46 +0000

Ekologija u korumpiranom, nedemokratskom, centralizovanom, duboko podijeljenom, i zloupotrijebljenom društvu, teško da je dostižna.
Kako vrijeme odmiče sve će biti teže održati i postojeći sklad.Uzme li se u obzir današnji trenutak: podje se od od Bojane, Budve, Lipaca, Podgorice, Mojkovca, Župe, Nikšića, Plava, Pljevalja, Žabljaka, dobije se ukupna slika naše ekološke stvarnosti …
Svakodnevno dobijamo pozive od gradjana koji traže pomoć za ugroženu prirodu iz nekog dijela Crne Gore, teško da im svima možemo izaći u susret jer većina slučajeva nepoštovanje Ustava i zakona.
Održivi razvoj i ekologija podrazumijevaju otvoreno, pravedno društvo sa principima kojima danas teži Evropa.Tužno je gledati danas vladin karavan koji obilazi sjever i dijeli obećanja i kredite sa pozicija vlasti, to je posao banaka.Vjerovao sam da je to vrijeme duboko za nama, ali očigledno da nije.Putevi koji će se graditi i koji će gradjani plaćati predstavljaju se kao vladin dar sa neba.Vlada je zloupotrijebila ispolitizovala sve od kancelarije za održivi razvoj do vaterpolo reprezentacije.
Svakodnevno se produbljuje jaz, izmedju izmedju 95% siromašnih i pet posto bogatih. Ovim se dodatno opterećuje pozicija aktivnog gradjanskog društva, sve je lakše manipulisati javnim mnjenjem, većina gradjana danas se bori za golu egzistenciju svojih porodica, u takvim okolnostima teško je govoriti o ekologiji.

Globalna kriza dolazi i kod nas, utiče na turizam, cijene…Nastavimo li da odstupamo od osnovnih održivih principa ,siječemo granu na kojoj sjedimo . Ekološka država se ne brani u rukavicama, ekologija u 21 vijeku je osnovna obaveza svakog savjesnog čovjeka.
Ekološki pokret u Crnoj Gori ne smije ćutati, moraju se raskrinkavati svi loši potezi.Naše prirodne predispozicije su takve da se cjelokupna budućnost bazira na njihovom održivom korišćenju.Sa domaćinskim odnosom, reformama cjelokupog društva, odgovornšću, obezbijedićemo zdravlje stanovništva, dovoljno hrane, energije, vode, i perspektivnu zemlju u Evropskoj zajednici naroda.
Ministarstvo za ekonomski razvoj umjesto da gradjanima sa najnižim primanjima subvencionira solarne kolektore, podržava izgradnju energetski efikasnih kuća, smanji PDV , oslobodi ove grane privrede poreza, istima navodno subvencionira račune za struju i tako održava status qvo. To je samo djelić od sprovodjenja ideje ekološke države.Ne želi se dokazati da se može održivo, ne želi se slobodan pojedinac već duboko zavisan i kontrolisan.
Ministarstvo za ekonomski razvoj je glavni začin u svim čorbama, odgovorno je za neodrživ urbani razvoj, divlju gradnju, partijsku privredu, korupciju koja je postala jedan od glavnih ekoloških problema u Crnoj Gori, neuspjelu privatizaciju, energetsku politiku, marginalizovanje i spajanje ministarstva ekologije i turizma…
Na osnovnu svega vidjenog lako ćemo biti u poziciji kolonije, ljudi koji vode zemlju ili nijesu spremni ili sposobni da odgovore izazovima koji stoje pred nama… Niko umjesto nas neće štititi naše osnovne interese, Evropska unija je društvo na dobrovoljnoj, ravnopravnoj bazi.Svaka zemlja u EU se snažno bori za što bolju poziciju….Evropski partneri nam u ovom trenutku prevashodno moraju pomoći da se demokratizujemo…Ako je to uspjelo Kipru, Luxemburgu, Grčkoj, Sloveniji može i Crnoj Gori.

box

Danas u centru ekološke države na dan proglašenja, umjesto naučne akademije, igrom slučaja u našem gradu gostuje cirkus, po treći put nam otvaraju obdanište, voda je poplavila isto pa je otvaranje odloženo, valjda da cirkus bude kompletniji, sa česmi curi voda samo od 7 do 20 časova, miris sa gradske kanalizacije koja nekontrolisano otiče izmedju naselja dopire do centra grada…
Srećan ti rodjendan ekološka država Crna Goro.

Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi
…………………………………………………………………………………..
Siniša Stevovic

Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”

Vucedolska bb
84220 Žabljak

Tel/fax: (+382) 89 360 010, (+382) 67 227 228,
E mail: nvomost@gmail.com
web: www.ngo-most.org
www.odjek.com
www.durmitor.com
www.youtube.com/durmitara

14 septembar dan prašuma

Sinisa Stevovic — Fri, 26 Sep 2008 01:21:22 +0000

Povodom 14 septembra dana prašuma , koristim priliku da podsjetim zašto će u 21 vijeku očuvanje šuma dobijati sve više na značaju, sa posebnim osvrtom na trenutno stanje u Crnoj Gori..

Globalno od uloge šume često zavise i ljudski životi. Najveća prašuma na svijetu Amazon, velika je kao Evropa i daje 40% zemaljskog kiseonika.

Šume su presudne kada je u pitanju zaštita od erozije tla, zaštite od bujica zaštite izvora, od njih zavisi količina i pitkost vode u podzemnim tokovima i izvorištima. To se odnosi i na vodotoke koji se napajaju podzemnim tokovima, ali i površinskim vodama koje su oticale kroz humusom bogate površinske horizonte šumskog zemljišta.

Iznenadne poplave i bujice odnose ljudske živote, a nedostatak pitke vode u životnom prostoru osiromašuje čovjeka i lišava ga civilizovanog načina života. U privrednim jačim zajednicama bezvodnih prostora pitka voda se doprema iz vodom bogatih područja dok su siromašni često osuđeni na umiranje od žeđi i gladi.
Niko više ne postavlja dileme u kojoj je funkciji šuma važnija… od privredne

do socijalne - estetske, zdravstvene, rekreacijske , turističke, ekološke…

Za Mediteran u naredih 30 godina naućnici predvidjaju povećanje temperature od 1 do 2 stepena, i smanjenje voda do 30%. U takvim, novim okolnostima, posebno na kraškom području, krucijalna će biti zaštitna uloga svih šumskih ekosistema u Crnoj Gori.

Crna Gora jeste bogata šumom ali ne toliko da bi se razmetala i neodgovorno je koristila i čuvala kao što to danas radi.

Nerazumno je dalje smanjivanja povrsinama pod šumom u nacionalnim parkovima i njihovoj okolini, kada se i ovo šume sto je ostalo sve teze bori sa bolestima, promjenom mikroklime i drugim nepovoljnim okolnostima.

Istina je da su prašume „Crna poda, i „Biogradska gora netaknute, ali je takodje istina da su zaštićena područja u drugim djelovima npr. NP „Durmitor” nekažnjeno, konstantno zloupotrebljavaju kroz različite afere i takozvane sanitarne sječe .

Važno je znati da u neposrednoj blizini prvog stepena svako zaštićeno područje mora oko sebe imati tampon zonu koja ga štiti, u njoj su bilo koje aktivnosti limitirane samo na nešto što unapredjuje ekosistem. Ekspoatacija nikako ne dolazi u obzir!

Šumska ostrva su osudjena na propast, zaštićena područja moraju se povećavati.

Prašume se u Crnoj Gori ne nalaze samo u strogo zaštićenim područjima, Uprava za šume Crne Gore je organ državne uprave, nadležan da gazduje šumama.

Umjesto da šumska gazdinstva putem javnih licitacija prodavaju izrađene šumske sortimente(kao što se radi svuda u Evropi) uprava dijeli koncesije i do 30 godina po prevazidjenom modelu feudalnih, rentijerskih koncesija.Ovo će imati katastrofalne posljedice po crnogorsko šumarstvo.. U usvojenoj šumarskkoj politici drvne zalihe zalihe su pretenciozno predstavljene, dokument je bez ikakvog reformskog osvrta i pogodan za različita tumačenja.Otvoreni su konflikti sa lokalnim stanovništvom, turisti se često susreću sa neredom u šumi, ugrožavaju se vodoizvorišta…

Lovstvo, prikupljanje šumskih proizvoda i ljekovitog bilja je posebna priča, zaštićene biljne i životinjske vrste se nekontrolisano iznose iz zemlje…
Korupcija je toliko snažna da briše bilo kakvu pomisao o održivom razvoju, juriša se na sve što pojedincima bliskim vlasti miriše na profit.Institucije ćute, zataškavaju se afere, Gradjanima ostaje jedino da se se sami organizuju i bore na način kako se štitila šuma u Dragišnici… Šume nijesu samo trajni ekonomski potencijal, već i trajni ekološki potencijal Crne Gore.

Nove okolnosti, duga sušna ljeta, nesavjesni pojedinci, sve veći broj turista, neadekvatne službe, zahtijevaju potpuno drugačiji pristup i sofiticiraniji sistem zaštite, umjesto finansiranja ogromne uljuljane birokratije novčana sredstva se moraju usmjeravati u profesioalne lokalne službe zaštite.

Uloga domicilnog stanovništva u upravljanju, korišćenju, i čuvanju šuma mora biti ključna.To je i osnovna predpostavka zaštite šuma.Škole moraju biti uključene na svim nivoima sa obaveznim predmetom održivog razvoja(jedan od ključnih zatjeva gradjana u procesu izrade Nacionalne strategije održivog razvoja)…

Prošlogodišnji požari u Crnoj Gori pokazali su sve nedostake sistema zaštite, naročito tehnološke, katastrofalni požari koji su iste godine bjesnili u Grčkoj dokazali su koliko Mediteran postaje topliji i kako sva tehnika nekada može biti nemoćna pred vatrenom stihijom

”Ukoliko ne zaštitimo prirodne resurse naše zemlje, razvoj će sam sebe predodrediti na neuspjeh. Ukoliko bogastvo Zemlje ne budemo koristili mudro i odmjereno, budućim generacijama bez ikakvog opravdanja oduzimamo pravo na budućnost.
Od najranijeg detinjstva mladi treba da nauče da poštuju i da se brinu o živom svijetu koji ih okružuje. Oni će svojim znanjem i voljom da mijenjaju svijet oko sebe, da utiču na naćin mišljenja i ponašanja odraslih. Veliku ulogu u edukaciji svih treba da imaju mediji masovne komunikacije, tribine, okrugli stolovi i ekološki pokreti. Pojedinci, ali i institucije, treba da učine sve da čovjek živi u skladu sa prirodom”.

Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi
…………………………………………………………………………………..
Siniša Stevovic

Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”

Vucedolska bb
84220 Žabljak

Tel/fax: (+381) 89 360 010, (+381) 67 227 228,
E mail:

nvomost@gmail.com
web: www.ngo-most.org
www.odjek.com
www.durmitor.com
www.youtube.com/durmitara

Jedanesti sat?

Sinisa Stevovic — Mon, 01 Sep 2008 22:27:05 +0000

Sjeverni pol je po prvi put je u ljudskoj istoriji postao ostrvo. Naime, najnovije satelitske fotografije napravljene prije tri dana pokazuju kako je otapanje leda po prvi put otvorilo Sjevero-zapadni i Sjevero-istočni prolaz, što sada omogućuje da se oplovi cijeli Sjeverni pol.

Dok se trgovačke brodarske kompanije vesele ovom prirodnom fenomenu, naučnici su jako zabrinuti jer ovo pokazuje koliko je stvarno veliki problem globalnog zagrijavanja. Naučnici poručuju da ovo može značiti početak kraja Sjevernog pola.

2005. se već bio otvorio Sjevero-istočni prolaz kod Rusije, ali je onaj Sjevero-zapadni kod Kanade ostao zatvoren. Najnoviji satelitski snimci pokazuju da se prvi put u najmanje 125 hiljada godina otvorio i taj Sjevero-zapadni prolaz.

Naučnici prognoziraju, u slučaju da se ovim tempom nastavi topljenje leda, da bi za pet godina cijeli Sjeverni pol mogao biti otopljen tokom ljetnih mjeseci.