Svjetska zajednica je zaštitila rijeku Taru 1976. godine kroz kroz UNESCO-ov program «Man and Biosphere» (M&B) – i učinila rijeku Taru UNESCO-ovim rezervatom koji je zaštićen programom «Čovjek i biosfera».

Svjetska zajednica je zaštitila Durmitor i rijeku Taru 1980. godine kao Mjesto svjetskog naslijeđa UNESCO-a. Nacionalni park «Durmitor» sa rijekom Tarom nalazi na listi mjesta svjetske prirodne basštine UNESCO-a.

.................

Republika Crna Gora je u svoj Ustav unijela odrednicu koja je karakteriše kao ekološku državu. Svi programski dokumenti koji razrađuju razne strategije razvoja polaze od ove ideje.

.................

Vlada Republike Crne Gore je, na sjednici od 29. aprila 2004. godine, ratifikovala sporazum sa Vladom Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane «Buk Bijela».
Vlada Republike Srpske je, 30. aprila 2004. godine, otvorila tendersku ponudu u vezi projekta izgradnje hidroelektrane «Buk Bijela».

.................

Informacije o izgradnji brane su vrlo škrte i pojavljivale su se samo kao sićušna informacija u dnevnim novinama. Međunarodne konvencije koje traže da se omogući pristup informacijama kad je u pitanju zaštita životne sredine i omogući učešće u odlučivanju (Arhus proces) u potpunosti su ignorisane. Od Ministarstva Ekonomije nije moguće dobiti bilo kakvu informaciju, kao ni od drugih Vladinih agencija.. Isti je slučaj sa Ministarstvom zaštite životne sredine i uređenja prostora. Ovo Ministarstvo je nadležno za izdavanje saglasnosti na studiju o ekološkoj opravdanosti izgradnje brane i posljedicama potapanja najljepših kanjona.

.................

Durmitor grade, spajaju i dijele, 7 velikih kanjona: Kanjoni Tare, Pive, Komarnice, Grabovice, Dragišnice, Drage i Sušice ali i Bukovice, Tušinje, Bijele i Šavnika. Nesumnjivo je da će ovo područje biti glavni predmet napada i uništenja od strane energetskog lobija.
Ako pređu prag uništenjem kanjona Tare ništa ih više neće zaustaviti.

.................

Lažna je tvrdnja da Crna Gora dobija nešto od te hidroelektrane. Ne dobija ništa. Oni koji misle da je to «naša» struja neka se zapitaju da li ćemo je dobijati jeftinije nego iz Bugarske? Plaćaćemo energiju po tržišnim cijenama kao svuda na Balkanu i u Evropi! A elektrana je onog ko uloži pare u nju za 30+20 godina i on će nam prodavati struju po cijenama koje on hoće. Kad prođe 30 godina sva postrojenja elektrane moraće da se zamijene a to će da košta kao nova elektrana. I ponovo ćemo da plaćamo njihovu struju po njihovim cijenama a od naše vode i naših potopljenih ljepota koje nemamo kome prodati jer su unakažene.

I drugi razlozi energetske prirode govore protiv izgradnje brane i «davljenja» rijeka Tare, Pive i Sutjeske. U Prijedlogu strategije energetske efikasnosti Crne Gore iznesena je činjenica da u energetskom sistemu Grne Gore postoje rezerve na nivou od 30%. Štete u samom energetskom sistemu kroz negativne efekte na postojeću hidroelektranu «Piva» će biti velike. Postoje i druge ideje, mnogo bolje, za energetsko iskorišćavanje energetskih potencijala i Pive i Tare. Ignorišu se drugi obnovljivi izvori energije i nestvaralački i neproizvodno usmjerava društvena kreativna energija. Postoje i drugi vodotoci i druga faza termoelektrane «Pljevlja» koja bi, paradoksalno, čak riješila mnoge ekološke probleme Pljevalja. Ovim projektom se omogućuje neracionalno i iracionalno ponašanje energetskog lobija.

«Mutna teče Tara valovita, sobom valja drvlje i kamenje» (Iz pjesme «Ženidbe kralja Vukašina»). Količina materijala i mulja koji Tara nosi učiniće vodu sivom, prljavom i neugodnom za oko i iluzornom svaku priču o ljepoti. I svaku priču o turizmu, eko turizmu, seoskom turizmu, splavarenju i bilo kakvom iskorišćavanju ovog regiona. Za 50 godina kada bujice zaspu jezero elektrane nanosima materijala nestaće brana a ostaće užasni, pakleni pejzaž puste zemlje. A do tada će ga ljudi već napustiti.

.................

Ovo bi bilo finale uništenja citavog regiona jer je Tara glavna arterija koja povezuje cijeli eko sistem. Bilo kakvo narušavanje obesmislilo bi sve razvojne šanse i bilo bi uvod u eksplatisanje prirodnih bogastava po pravilima najsiromasnijih zemalja Južne Amerike
.................

Negativni propagandni turistički efekti za «ekološku državu» koja je udavila najljepšu rijeku ne mogu se izmjeriti.

.................

Podsjećamo na 1974 godinu. Tada je zaustavljen pohod na Taru zabranom ispuštanja otpadnih voda flotacije rudnika olova i cinka «Brskovo» iz Mojkovca u rijeku Taru. U to vrijeme je zaustavljena i izgradnja brane na Tari. Da li su oni koji su tada odlučivali bili svjesni kakvo su veliko djelo učinjeli? Ne znamo. Ali možemo znati da je osjećaj istine nadvladao sirovi preduzetnički duh i prizemnu potrebu zarad neke lažne bolje budućnosti. Tek sada smo svjesni koliko dobrog su oni časni starci učinjeli odustankom od smrtne kazne Tari. Bili su optimisti da će za slijedećih 50 godina biti novih izvora energije. I mi isto mislimo, jer ih stvarno ima.

.................

Tara je i naučna svetinja svjetskog glasa i svjetska atrakcija koja može donijeti više novca nego 20 elektrana. Ostaćemo bez neponovljivih mjesta koja su uspjela da sačuvaju jedinstven život milione godina. Rezervat insekata svjetskog značaja nalazi se u jednom skrivenom dijelu kanjona. Neistražen još uvijek. Još mnogo reliktnih vrsta flore i faune nije pronađeno i proučeno. Postoji neki prirodni zakon koji je očuvao reliktne vrste u kanjonu. Potapanjem kanjona doći će do potpune promjene mikroklime u njemu i nasilne promjene svega zatečenog.

.................

Prozirnu svijetlo zelenu boju

…

Te ško je naslikati, riječima opisati ili stihom dočarati veličinu prizora - treba viđeti, osjetiti, doživjeti. Obično se zanijemi i gleda u tišini. «Ali još nikad nijesam vidio muškarca ili ženu da su očekivali ovakav prizor». Od Ćurovca do dna kanjona visinska razlika je 1097 metara a sa Velikog Štuoca ta razlika je 1572 metra. «Sa njegovih vrletnih strana veličanstven je pogled na grozote riječnog razaranja, na vječitu dramatičnost geološkog zbivanja.» ... «Poznavalac tog zbivanja osjeti još jače od ogromnih razmjera prirodnih tvorevina neizmjernu dužinu trajanja ovih procesa.»

«...ivici pristupate sa velikom opreznošću i uzbuđenjem, bojažljivo obarate pogled u dubinu, strmoglavu i zastrašujuću. Na njenom dnu se jedva nazire vijugava rijeka boje smaragda.»

«Sa ove udaljenosti niti se čuje niti izgleda divlja, već ljupko krivuda između kamenitih i šumovitih stijena. Sasvim je prirodno što baš ona vaš pogled privuče, jer je ona tvorac ovog prizora, pa i posredni uzrok vašeg ushićenja.».

«Uz pretpostavku da je potkovan potrebnim znanjima iz istorijske geologije, on će na kanjonskim zidovima pročitati mnogo, i ta će povijest biti interesantna i uzbudljiva.» »Zato nije samo dovoljno vidjeti kanjon potrebno ga je i razumjeti.» «Sa njegove ivice čovjek samo naslućuje da se ovdje odigrala jedna velika drama, ali ne može lako da sagleda i shvati dužinu geološke istorije o stvaranju Zemljine kore i zivota na Zemlji. Zato se mora spustiti do dna kanjona, sve do rijeke, i razgledati njegove strane. A ako pak ne posjeduje odgovarajuće znanje, ta mu okolnost neće smetati da se ushićuje prirodnim ljepotama kanjona.»

.................

Počinjemo akciju na prikupljanju novca za otkup života Tare i neka onda međunarodna organizacija za korist svih ovog Svijeta upravlja ovim kanjonima.

.................

Pozivamo sve pojedince, organizacije i institucije da braneći Taru širom Zemlje branimo našu Zemlju na Tari. Kako ćemo bez Tare, kako ćemo bez duše.

.................

Neka elektrane proizvode energiju a neka Tara bude energija naših duša.

..................

vrati se na vrh